Potištenost ili depresija?

Stres se već godinama smatra „zlom stoljeća“. Uzrok nastanka mnogih teških bolesti, stres, za sve nas predstavlja zdravstvenu prijetnju; kod nekih može izazvati profesionalnu iscrpljenost, dok kod drugih stvarnu depresiju.

Kako bismo bolje upravljali stresom, prvenstveno je važno razumjeti njegove mehanizme i znati kako je to fiziološka reakcija na neprijateljsko okruženje. Stres ovisi o hormonima, neurotransmiterima i mineralima poput magnezija koje pronalazimo u hrani.

Prehrana, fizička aktivnost, dodaci prehrani i biljni ekstrakti su ključni sastojci koje kombiniramo sa obaveznim psihološkim pristupom.

Rezultati današnjih istraživanja ukazuju na povezanost upale i mikrobioma na mozak što nam omogućuje primjenu novih terapeutskih rješenja koja imaju za cilja smanjiti rastuću primjenu psihotropnih lijekova.

Svi smo manje ili više pod stresom. Svatko je od nas doživio stres kao neugodan osjećaj zbog toga što se manifestira kao nervoza, iritacija, ljutnja ili obeshrabrenost...

No, zapravo, na biološkom planu, stres ima potpuno drugačije značenje. To je odgovor organizma u obliku prilagodbe na neugodne svakodnevne situacije s kojim se susrećemo. Hans Seyle, pionir u istraživanju stresa čak je ovoj reakciji dao ime- opći adaptacijski sindrom (SGA ili GAS).

Mehanizam stresa 

  • U svakoj potencijalno opasnoj situaciji (faza alarma), organizam se „priprema za borbu“. Izlučuje adrenalin i kortizol kako bi mobilizirao izvore energije potrebne za „bijeg“ i eventualnu „borbu“.
  • U slučaju dugotrajnog stresa (faza otpora), razina kortizola raste i on se nakuplja u tijelu, a serotonin i dopamin se izlučuju u značajnim količinama, no zatim se brzo potroše. Ovakva hiperkortizolemija može izazvati probleme s imuno sustavom, regulacijom metabolizma šećera i masti, promjene u spavanju i raspoloženju, pa čak i promjene u moždanim stanicama-neuronima.
  • Nakon toga slijedi kronična faza- (faza iscrpljenosti) koju karakterizira pad razine serotonina i dopamina, ali s još uvijek povišenim kortizolom: takvo stanje organizma nazivamo „burn-in“, kada se organizam još uvijek pokušava prilagoditi. No kada i razina kortizola padne, govorimo o stanju „burn-out“-a.

NEUROTRANSMITERI- „pokretači dobrog raspoloženja“ 

Također ih zovemo i „neuroprijenosnici“, a omogućuju neuronima međusobnu komunikaciju i prijenos informacija. Također imaju ulogu u raspoloženju i upravljanju emocijama.

Dopamin funkcionira kao „pokretač“ te potiče motivaciju. 

  • Djeluje na početku dana, daje želju potrebnu za ostvarenjem dnevnih zadataka.

Noradrenalin potiče samopoštovanje.

  • Dopamin i noradrenalin se sintetiziraju iz aminokiseline tirozin.

Ako nam se ipak dogodi period kada smo ujutro jako umorni, nemamo motivacije ni koncentracije za obavljanje svakodnevnih poslova i obaveza a za pokretanje rano ujutro su nam potrebni stimulansi u vidu kava, cigareta...riječ je o manjku dopamina. Preporučamo odličan proizvod Dynabiane na bazi L-tirozina te  kofaktora vitamina B6, folne kiseline, B12 i C bez kojih je nemoguća sinteza domapina u našem organizmu.

Serotonin djeluje kao „kočnica“, to je „hormon sreće“.

  • Pruža odmak, perspektivu, kontrolira želju za slatkim, cigaretama, alkoholom. Sintetizira se iz aminokiseline triptofan.

Ako osjetite da ste u periodu jake ljutnje, bijesa, večernje potrebe za slatkim ili stimulansima kako bi se smirili, riječ je o padu seratonina u našem organizmu. Preporučamo vam proizvod bogat L-triptofanom, prirodnog podrijetla s vitaminom B6 i magnezijem naziva Neurobiane.

Potištenost, depresija...

Ne treba ih miješati!

Na temelju vrlo preciznih i  jasno određenih kriterija, možemo prepoznati radi li se o depresiji. Postoji 9 karakterističnih simptoma depresije (CIM-10 i DSM-5) a to su:

  1. Trajno loše raspoloženje (gotovo trajna tuga uz plač)
  2. Gubitak interesa i zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima, čak i onim koje inače izazivaju zadovoljstvo (anhedonija)
  3. Problemi s apetitom
  4. Problemi sa spavanjem
  5. Osjećaj manje vrijednosti i pretjerane te neprimjerene krivnje
  6. Psihomotorna usporenost i agitacija
  7. Umor (astenija), često od samog jutra
  8. Problemi s pažnjom, koncentracijom i memorijom
  9. Često razmišljanje o smrti i samoubojstvu, osjećaj da se ne isplati živjeti

  • Kako bi se dijagnosticirala „depresija“, barem 5 simptoma s ove liste trebaju biti prisutni gotovo svaki dan, tijekom barem dva tjedna, od kojih je jedan od prva dva obavezan.
  • Ako su svakodnevno prisutni 5 do 7 simptoma: govorimo o „laganoj“ do „umjerenoj“ depresiji.
  • Ako je prisutno 8 ili više simptoma: govorimo o „teškoj“ depresiji.

 JESTE LI ZNALI?

  • Depresija je bolest koja napada sve dobne skupine, a procjenjuje se da svaka peta osoba pati od depresije s dvostruko većom učestalošću kod žena nego kod muškaraca.
  • Dio je naših gena: studije su pokazale da je osoba čiji je roditelj patio od depresije ima 2 do 4 puta veći rizik od depresije tijekom svog života.

Ipak, ne postoje glavni geni koji određuju depresiju nego prije minor geni koji povećavaju vjerojatnost pojave bolesti.

Izvor tekstova Echos