Stižu nam hladniji, jesenski dani i s njima učestalije respiratorne infekcije. Kao i svake godine, u jesen i zimu podložniji smo virusnim infekcijama koje nam uzrokuju prehlade, viroze, gripu, a tu je još uvijek prisutan i COVID-19.
Zdrava mikrobiota, što je to?
U našem tijelu i na njemu žive različiti mikroorganizmi koji su korisni našem tijelu te s njima živimo u simbiozi na obostranu korist. Taj skup mikroorganizma, koji stvaraju vlastiti ekosustav u našem tijelu nazivamo mikrobiota (mikrobiom), a čine ga najvećim dijelom korisne bakterije. Uloga mikrobioma je višestruka: kompeticijom i baktericidnim djelovanjem štite nas od prodora patogenih bakterija, stimuliraju i moduliraju imunološki sustav domaćina, u crijevu sudjeluju u metabolizmu hrane ali i lijekova, sudjeluju u sintezi vitamina i neurotransmitera, utječu na rad živčanog sustava.
U ovom blogu ćemo pričati koliko je zdrava, bogata i raznolika mikrobiota važna za naš imunološki sustav i obranu od infekcija. Naša mikrobiota u crijevima smatra se najvažnijim dijelom mikrobiote u smislu suradnje i stimulacije imunološkog sustava jer 70% imunoloških stanica nalazi se upravo u sluznici crijeva. Zdrava mikrobiota, koja nije u disbalansu zbog loše prehrane, stresa ili uzimanja antibiotika i drugih lijekova, stimulirat će i uravnotežiti naš imunološki sustav te nas tako čini otpornijima na virusne infekcije (crijevne viroze ali i na viroze dišnog sustava). Disbalans mikrobiote u crijevima čini nas podložnijima infekcijama općenito ali i autoimunim bolestima, crijevnim bolestima (iritabilno crijevo, upalne bolesti crijeva), kroničnim (pretilost, dijabetes, osteoartritis, kardiovaskularne bolesti..) i neuropsihijatrijskim bolestima (anksioznost, depresija, Alzheimer).
Virusi u organizam ulaze kroz usta i nos!
Mikrobiota u usnoj šupljini također igra važnu ulogu u obrani od infekcija dišnih puteva jer bogata, zdrava mikrobiota kompeticijom prijeći nastanjivanje patološkim mikroorganizmima (virusima i bakterijama koji dolaze iz okoline i uzrokuju upale),a osim kompeticijom mikrobiota usne šupljine također djeluje i na imunološke stanice sluznice te stimulira njihov rad. Uzimanjem probiotika u obliku pastila koji sadrže sojeve namijenjene za zaštitu usne šupljine i jačanje imuniteta možemo smanjiti učestalost respiratornih infekcija.
Kako se zaštititi i kakve veze s našim imunitetom imaju probiotici?
Prije svega uvijek treba naglasiti važnost zdrave, raznolike prehrane, bogate vlaknima te izbjegavanje nezdrave hrane (zasićene masnoće i šećeri), alkohola i cigareta, nepotrebno uzimanje lijekova,a vrlo veliki negativni utjecaj na zdravlje mikrobioma imaju i manjak sna te kronični stres. U pomoć nam dolaze i probiotici i prebiotici čije uzimanje se preporučuje svim dobnim skupinama u vrijeme povećanog rizika za infekcije ili kod već postojećih zdrav. problema i uzimanja lijekova kako bi ojačali svoju mikrobiotu ili smanjili štetan učinak drugih bolesti, lijekova ili načina života na sastav mikrobiote. Osobito osjetljive skupine, s manje raznolikom i kvalitetnom mikrobiotom, su djeca i starije osobe (jedni imaju još nezrelu mikrobiotu, a drugima sa starenjem dolazi do smanjene bioraznolikosti mikrobiote te prevladavanja proupalnih bakterija) – u ovim dobnim skupinama preporučuje se i dugotrajnije uzimanje probiotika. Probiotici su pripravci određenih sojeva korisnih mikroorganizama za koje je u znanstvenim studijama dokazano da imaju određeno djelovanje na primjerice imunološki sustav ili da imaju druge učinke. Nije svejedno koji ćemo probiotički proizvod uzeti, pa preporuke tipa „uzmite neki probiotik“ nisu od neke koristi. Kvalitetan probiotički proizvod mora imati istaknuto koje sojeve sadrži i u kojoj količini jer djelotvornost probiotika ovisi i o soju i o količini bakterija u proizvodu.
Koji bakterijski sojevi su odgovorni za jačanje imuniteta?
Znanstvenim radovima je ustanovljeno da primjerice soj Bifidobacterium longum stimulira imunološki sustav , smanjuje učestalost respiratornih infekcija kod djece i odraslih, kod starijih pojačava imunološki odgovor nakon cijepljenja protiv gripe (time stvaraju više antitijela te su bolje zaštićeni od gripe), a djeluje i na probleme s konstipacijom. Za soj Lactobacillus Helveticus pokazalo se da stimulira imunološki sustav domaćina, skraćuje tijek respiratornih infekcija. Postoje mnogi radovi koji su ispitivali djelovanje i drugih sojeva te vođeni time uvijek treba nastojati uzimati probiotike ciljano za određenu namjenu.
Zdrava crijeva i COVID-19
Kod bolesnika oboljelih od COVID-19 pokazalo se da su osobe, koje su od prije bile u disbiozi (disbalans mikrobiote s manjkom Faecalibacterium prausnitzii i bifidobacteria), imale teži tijek bolesti COVID-19. Sam virus SARS-CoV2, uzročnik COVID-19, dovodi do promjena u više organskih sustava pa tako uzrokuje i/ili pogoršava disbiozu mikrobiote u crijevima i to traje i do 6 mjeseci nakon preboljenja (izvor podataka: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8781206/). U svakodnevnom radu vidjeli smo da su nakon preboljenja COVID-19 pacijenti puno osjetljiviji na infekcije te nekoliko mjeseci nakon preboljenja imaju oslabljen imunitet i skloni su oboljeti od drugih respiratornih infekcija, crijevnih infekcija, a primijetili smo i povećanu pojavnost ili pogoršanje alergijskih bolesti (urtikarija, rinitisa).
Zdrava mikrobiota važna za funkciju imunološkog sustava te uzimanjem ciljanih probiotika (osobito sojeva iz roda Bifidobacterium i Lactobacillus) koji djeluju imunomodulacijski, protuupalno, antivirusno, možemo ojačati imunološki sustav i zaštititi se od učestalih i težih respiratornih infekcija.
Proizvode možete pronaći na našem web shopu www.pileje.hr
Napisala: dr. med. Helena Šimurina, Specijalistička ordinacija opće/obiteljske medicine
Slike preuzete s www.canva.com