Znamo li što znači pravilna prehrana?

Raznolikost, uravnoteženost i umjerenost riječi su vodilje kada govorimo o pravilnoj prehrani.

Ugljikohidrati, proteini, masti, vlakna, vitamini i minerali neophodni su sastojci za funkcioniranje organizma. Uravnotežen unos istih uvelike će pridonijeti optimalnom radu organskih sustava.

Osvrnimo se na svaku skupinu i njezine karakteristike.

UGLJIKOHIDRATI

Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor za dobivanje energije. Dijele se na jednostavne i složene. Jednostavni se sastoje od jedne ili dvije molekule i pružaju brzi izvor energije, ali nakon njihove konzumacije ubrzo se javlja osjećaj gladi. Primjeri jednostavnih ugljikohidrata su bijeli kruh, krumpir, riža, konditorski proizvodi i dr.

S druge strane, složeni ugljikohidrati sastoje se od dugih lanaca molekula šećera. Nakon konzumacije osoba se duže osjeća sito, a pozitivno utječu i na zdravlje obzirom da te namirnice sadrže više vitamina, minerala i vlakana. Primjeri složenih ugljikohidrata su voće, povrće, tjestenina od cjelovitih žitarica.

PROTEINI

Proteini su gradivne složene tvari prisutne u svim živim organizmima. Nalazimo ih u mišićima, kostima, koži, kosi i u gotovo svakom tkivu. Građeni su od međusobno povezanih aminokiselina koje tvore duge lance, a upravo je struktura jedan od elemenata koji proteinima daje određena svojstva. Neke aminokiseline organizam može samostalno sintetizirati, no neke je potrebno unositi kroz hranu. Odrasla osoba dnevno bi u organizam trebala unijeti 0,8 g proteina po kilogramu tjelesne mase. Primjeri namirnica bogatog sastava proteina su meso, jaja, orašasti plodovi, plava riba.

MASTI

Kada govorimo o mastima, ključno je obratiti pozornost na vrstu masnoća koje se konzumiraju.

Zdrave masti nužne su i korisne za zdravlje cjelokupnog organizma!

Dijelimo ih u dvije skupine – zasićene i nezasićene masti (masne kiseline). Nezasićene „dobre“ masti smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila. Primjerice, višestruko nezasićne omega-6 masne kiseline pridonose snižavanju ukupnog i LDL kolesterola u krvi. Orasi i bademi su primjer hrane koja obiluje omega-6 masnim kiselinama.

Nasuprot tome, zasićene „loše“ masti, a posebice trans masti povećavaju rizik od bolesti čak i u malim količinama. Crveno meso, margarin i palmino ulje primjeri su namirnica bogatih zasićenim mastima.

VLAKNA

Pripadaju skupini složenih ugljikohidrata, pomažu u održavanju zdravlja probavnog sustava i sprječavaju pojavu zatvora. Stolicu čine mekšom i lakšom za prolazak kroz crijeva, a pridonose i manjem riziku od kardiovaskularnih oboljenja te karcinoma debelog crijeva. Odabir cjelovitih žitarica u vašem jelovniku osigurat će organizmu optimalnu dopremu vlakana.

VITAMINI I MINERALI

Vitamini su organske tvari topive ili u mastima ili u vodi. Oni topivi u mastima (vitamini A, D, E i K) zadržavaju se u tijelu, dok se topivi u vodi (vitamini C i B kompleks) apsorbiraju tek nakon otapanja u vodi te se gube mokraćom.

Minerali su pak anorganski elementi prisutni u vodi i tlu – kalcij, kalij, natrij, magnezij, cink, jod,...

Ako je opskrba organizma vitaminima i mineralima slabija putem prehrane, dodacima prehrani možemo optimizirati status. Pileje Multibiane potpomaže poboljšanju unosa vitamina i minerala.

Vitamini i minerali važni su elemetni za rast, razvoj i obranu organizma te je posebnu pozornost potrebno uputiti na njihov dovoljan unos.

Pravilnu, zdravu prehranu ne treba gledati kao jedini cilj pravilnog odnosa prema organizmu. Tjelesna aktivnost čini simbiozu sa zdravom prehranom, a upravo će ta simbioza pozitivno utjecati na raspoloženje i samopouzdanje svakog pojedinca.

Za sve dodatne informacije te savjetovanja kontaktirajte nas u Ro.Ra.Natura savjetovalištu putem web stranice www.roranatura.hr ili na našoj FB stranici „Um Tijelo Zdravlje“. Sve proizvode možete pronaći na web shopu www.pileje.hr.

Napisala: Tena Krizmanić, mag.ing.techn.aliment., stručni suradnik

Slike preuzete s canva.com