Stres - naš vjerni (ne)prijatelj

 

Stres. Toliko omražena riječ i još gori osjećaj, zar ne? No stvar je u tome da stres i nije baš sve loše, jer određena razina stresa pomaže nam da se prilagodimo svojem okruženju i tjera nas na izvrsnost. Zabrinjavajući je kronični stres i njegov negativni utjecaj na kvalitetu života.

 

KAKO MOŽEMO UTVRDITI DA LI JE NAŠ STRES DOBAR ILI KRONIČAN? I ŠTO JE ZAPRAVO DOBAR STRES?

 

Iako sam stres možda nije dobra stvar, svatko od nas je tu zbog reakcije na njega. Naši preci reagirali bi na prijetnju borbom ili bježanjem, doslovno ili figurativno, i tako bi preživjeli zahvaljujući instinktu borbe ili bijega. Bilo da je riječ o nestašici hrane ili fizičkoj prijetnji, uputili bi se u ono što neki nazivaju "metaboličkim prekoračenjem", a to je način na koji naše tijelo komunicira kada markeri zdravlja nisu u granicama normale.

 

Naše srce, gušterača, štitnjača i drugi organi ne mogu nam izravno govoriti, ali nam zato mogu poslati signale koji bi trebali privući našu pažnju. Primjerice, kada hormoni stresa - adrenalin i kortizol preplavljuju tijelo, povisuje se krvni tlak, ubrzava disanje i rad srca, funkcije imunološkog sustava potiskuju se ili zaustavljaju, a povećava tolerancija boli.

 

Tijekom stvarne krize, naši bi postupci pokrenuli mnoge od tih procesa. Međutim, život nam danas ne nudi često mogućnost cjelovite reakcije i rješavanja stresa. Umjesto toga, djelujemo kao da smo u stalnom, izvanrednom stanju bez vidljivog pravog kraja.

 

 

"Dobar stres" je vrsta stresa koji osjećamo prilikom uzbuđenosti. Pritom se naš puls ubrzava, a hormoni stresa pojačano luče, no nema prisutnog osjećaja prijetnje niti straha.

 

Suprotno tome, kronični stres utječe na sposobnost koncentracije i djelovanja, čini nas sklonijim nesrećama te prigušuje naš imunološki sustav, čineći borbu protiv infekcije mnogo težom, jer borba protiv infekcije nije glavna briga ako naše tijelo misli da se nalazi u neposrednoj opasnosti.

 

 

Stalni stres može utjecati i na kvalitetu spavanja te nas učiniti razdražljivim i umornim. Kao uobičajena posljedična reakcija na kroničan stres, može se javiti stanje depresije, a u nekim slučajevima i tjeskoba ili anksioznost.

 

 

Sve to može umanjiti kvalitetu života i utjecati na naše odnose s drugima, stoga je bitno pravovremeno intervenirati.

 

 

NEFARMAKOLOŠKE METODE SMANJENJA STRESA I ANTISTRESNE BILJKE

 


Pogledajmo svoj život i utvrdimo što nam uzrokuje stres. Obratimo pažnju na svoja raspoloženja i pokušajmo identificirati misli i vjerovanja koja im mogu pridonijeti. Pri tom moramo uzeti u obzir da psihološke tegobe uključuju i tjelesnu fiziologiju, što nas potiče da razmišljamo u nekoliko dimenzija koje uključuju farmakološku terapiju, korekciju prehrane i nefarmakološke metode.

 

Zanimljivo je primjerice kako tijekom stresa dolazi do pojačanog gubitka magnezija što pridonosi još snažnijim subjektivnim simptomima, stoga ne čudi popularnost magnezija u kontekstu dodataka prehrani, premda on sam po sebi nije faktor koji će korigirati uzrok stresa.

 

Ugađanje je jedna od naj terapeutskijih metoda smanjenja stresa koja ne zahtijeva mnogo vremena i novca, zato je preporučljivo odvojiti vrijeme za ugodne aktivnosti, vježbanje i povezivanje s drugima. Nefarmakološke metode su jednostavne, na dohvat ruke i omogućavaju nam da učinimo nešto dobro za sebe, no ponekad nisu same po sebi dovoljne pa u slučajevima popračenim depresivno-anksioznim stanjima, mogu nam pripomoći i ljekovite biljke.

 

 

GLAVNE BILJKE U BORBI PROTIV STRESA

 

        

 

Rodiola ili Ružičasti žednjak (Rhodiola rosea L. Crassulaceae) - jedna je od najznačajnijih biljaka stresa. Obzirom da nam omogućuje da se bolje adaptiramo na stanje izazvano stresom, priskrbila je i naziv adaptogen biljke. Suprotno od biljaka koje djeluju anksiolitički ili smirujuće, rodiola smanjuje umor, povećava fokus i budnost, odnosno mentalne performanse. Svojim mehaniznom djelovanja utječe na niz medijatora stresa poput smanjenja pretjerano povišenog hormona kortizola, te moduliranja dopaminergičkog i serotoninergičkog sustava pa je korisna i u fazi potpune istrošenosti ili burn-out-a. 

 

Šafran (Crocus sativus) - smatra se antidepresivom budućnosti jer posjeduje jedinstven mehanizam djelovanja u kojem nema interakcije s drugim ljekovima, što ga postavlja u prednost pred drugim biljnim antidepresivima poput primjerice Gospine trave.

 

Pasiflora (Passiflora incarnata) - jedna je od najpoznatijih biljaka anksiolitika koja se koristi kod svih oblika tjeskobe. Sigurna je biljka i ne izaziva pospanost.

 

Glog (Crataegus sp.) - biljka prepoznatljiva u kontekstu srca, zapravo je korisna kod tjeskobe i nervoze uz popratni simptom ubrzanog otkucaja srca, te je dobar odabir u kombinaciji sa pasiflorom.

 

Valerijana ili Odoljen (Valeriana officinalis) - namijenjena je tjeskobnim stanjima u kojima je fokus na nervozi i nesanici.

 

Same ili u kombinaciji, ove biljke mogu vam pomoći u lakšem suočavanju sa svakodnevnim stresom. Zatražite savjet od svog zdravstvenog radnika koji će, ovisno o vašem zdravstvenom stanju, predložiti najprikladniju biljku.

 

 

NAŠA PREPORUKA

 

ODRASLI:

 

 

 

Phytostandard® Rodiola, 20 cps ili 60 cps

Phytostandard® Rodiola/Šafran, 30 tbl ili 90 tbl

Phytostandard® Glog/Pasiflora, 30 tbl

Phytostandard® Pasiflora, 20 cps

Phytostandard® Odoljen, 20 cps

Formag (magnezij), 30 cps ili 90 cps

 

DJECA:

Biane Enfant Matičnjak, Pasiflora, Mg i vitamini, 150 ml

 

 

ŠTO MI TRENUTNO TREBA DA SE OSJEĆAM BOLJE?

 

 

Ne pokušavajte u potpunosti ukloniti stres iz svog života. Prije svega, to je nemoguće, jer je toliko života nepredvidivo. Uostalom, neke vrste stresa su i korisne. Izazovna memorijska zadaća može nam ojačati imunološki sustav dok gledanje nasilnog videa može ga oslabiti.

Bitno je naučiti se učinkovito nositi sa stresom, a ne izbjegavati ga u potpunosti.

Ponekad je dovoljno otići u šetnju, udahnuti zrak ili jednostavno popiti malo vode, ako smo pretjerali s unosom omiljene kave.

 

 

Bez obzira na zahtjeve sa kojima se svakodnevno susrećemo, sljedeći put kad se osjećate preplavljeno, pokušajte sebi postaviti pitanje: ''Što mi trenutno treba da se osjećam bolje?'', a zatim poslušajte svoje tijelo. Možda se iznenadite koliko je jednostavan odgovor i sretni ste kad saznate da vam je to nadohvat ruke.