“Doktore, ja sam čuo na radiju da je terapija za smanjenje kolesterola beskorisna? Trebam li prestati s terapijom?”
Zapravo, u posljednjih nekoliko godina mnogi vjeruju da lijekovi za povišeni kolesterol kojima se smanjuje mogućnost infarkta miokarda, nisu više djelotvorni ili točnije, nisu više dovoljni.
Danas je također aktualna ta polemika a pacijenti i dalje ne znaju točnu informaciju što i kako činiti.
Liječnici vizionari, poput profesora Jean Vague još prije 50 godina, uočili su da osobe kod kojih je prisutna abdominalna pretilost imaju veći rizik za razvoj dijabetesa i nezaraznih kroničnih bolesti kardiovaskularnog sustava.
Danas je screening rizika postao veći, a time prvenstveno govorimo o kardio-metaboličkom riziku, što i potvrđuju sva dosadašnja znanstvena istraživanja te doprinose tvrdnji da je prevencija primarna i najbitnija, u svakom obliku.
Ovaj članak ima za cilj bolje razumijevanje pojma i važnosti individualne prevencije, osobito za one pojedince koji imaju genetske predispozicije evidentne u obiteljskoj anamnezi, ali i za one osobe koje žele poboljšati kvalitetu i trajanje života.
Šećeri i masti na optuženičkoj klupi
Dugo vremena, smatralo se da previše masnoća u prehrani dovodi do razvoja ateroskleroze te da je kolesterol glavni krivac za “začepljenje arterija”. Također se smatralo da su osobe s dijagnosticiranim dijabetesom one koje su konzumirale previše šećera.
Danas znamo da su te tvrdnje krive.
Epidemija pretilosti podržava hipotezu profesora Jean Vague da osobe s prisutnom pretilosti u području abdomena (tip abdominalne/androidne pretilosti) često imaju dijagnozu povišenog krvnog tlaka (arterijske hipertenzije) te povezane vrijednosti laboratorijskih parametara izvan referentnih vrijednosti.
Takav profil su nazvali metaboličkim sindromom.
U kohortnoj studiji de Kuopio (D'après Lakka HM et al JAMA 2002; 288-2709-16) koja je provedena na uzorku od 1209 osoba praćenih tijekom više od 11 godina, ukazano jest da osobe s metaboličkim sindromom imaju 3,5 puta veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Metabolički sindrom predstavlja skup udruženih morfoloških, fizioloških i bioloških abnormalnosti.
Zašto se razvije metabolički sindrom?
Inzulin je hormon za pohranu, te omogućuje pohranu:
- Šećera u mišiće
- Masnih kiselina u adipocite (masne stanice)
Neki ljudi imaju smanjenu osjetljivost na inzulin (osobito osobe s abdominalnom pretilosti).
Sa smanjenom osjetljivošću na inzulin, šećeri i masne kiseline ne mogu ući u tkiva. To dovodi do povećane koncentracije šećera i masnih kiselina u krvi, koji postupno mogu postati faktori toksičnosti i dovesti do razvitka metaboličkog sindroma.
Glavni klinički znakovi povezani s metaboličkim sindromom su:
- Arterijska hipertenzija (> 130/85 mm Hg)
- Prekomjerna tjelesna masa ili abdominalna pretilost
- Širina struka > 80 cm za žene i > 94 cm za muškarce (Europa)
- Povišeni trigliceridi u krvi (> 1,50 g/L)
- HDL-kolesterol (dobar kolesterol) < 0,40 g/L za muškarce i < 0,50 za žene
- Glikemija > 1 g/L