Napisala: Prim. Dr. Sanja Gregurić

SPECIJALISTIČKA DERMATOVENEROLOŠKA ORDINACIJA

Spec. dermatovenerolog, laserski kirurg i mikronutricionist

Fijanova 4a, Zagreb 10000

www.dermolab.hr

 

WINTER  BLUES

 

S krajem kalendarske godine dolazi vrijeme završavanja postojećih obaveza, sažimanja svega što smo učinili  na poslovnom i na privatnom planu. Rade se planovi za predstojeću godinu, ali koji puta se osjećamo preumorni i mislimo da nemamo dovoljno motiva.  U stresu smo.

Taj naziv često koristimo i ima negativnu konotaciju, a radi se o fiziološkom procesu obrane organizma od neželjenih utjecaja. To je zdrava prilagodba organizma na stresne i neugodne svakodnevne situacije s kojima se susrećemo. Razina stresa ovisi o duljini njegovog trajanja , a obrana o razini hormona i neurotransmitera koje sintetiziramo,  te minerala koje unosimo hranom.

Dinamični od jutra

Ako se budimo umorni ili se jedva dižemo iz kreveta, ako su nam odmah potrebni stimulansi kao što su kava ili cigarete ili tijekom dana nismo koncentrirani i motivirani? To je znak da nam nedostaje  dopamin. Dopamin je neurotransmiter koji se izlučuje ujutro i daje nam polet i želju da krenemo u dan. On nas pokreće i daje motivaciju za izvršavanje obaveza. S druge strane, sigurnost u sebe nam daje noradrenalin. Oba neurotransmitera se sintetiziraju iz aminokiseline tirozin. Iako se tirozin nalazi u hrani, ne možemo ga nadoknaditi samo prehranom. Zato je korisno suplementirati ga i to isključivo u jutarnjim satima. Tvrtka Pileje osmislila je proizvod Dynabiane koji u svom sastavu ima tirozin, ekstrakte guarane i ginsenga te vitamine B6, B12, folnu kiselinu i bakar. Njegovo ime govori da nam proizvod daje snagu i dinamiku a koristimo ga ujutro. 

Začarani krug nemira

Popodnevni nemir, nervoza, napadaji bijesa ili potreba za grickanjem i slatkim upućuju da nam nedostaje serotonina. To je pak neurotransmiter poznat kao i „hormon sreće“ a odgovoran je za smirivanje organizma u drugom dijelu dana. Seratonin nastaje iz aminokiseline triptofan.  Kao i tirozin, triptofan se također nalazi u hrani, no postoji krivo uvriježeno mišljenje da triptofana najviše ima u čokoladi pa da zbog toga posežemo za njom. Njega zapravo najviše ima u bjelanjku jajeta, puretini, a čokolada je pri kraju liste. Bitna činjenica je također da nedostatak serotonina s vremenom dovodi i do nedostatka melatonina koji se sintetizira iz njega. Ako imamo problema s usnivanjem ili se budimo više puta tijekom noći, nedostaje nam melatonina . Da bi se lakše izašlo iz zatvorenog kruga umora i nervoze, potrebno je uzeti suplement triptofana u kombinaciji s vitaminom B6 i magnezijem u drugom dijelu dana, a  melatonina barem 1 sat prije odlaska na spavanje. Neurobiane je proizvod namijenjen osobama koje putem prehrane ne unose dovoljno triptofana ili ga previše gube tijekom dana, a osim triptofana proizvod sadrži i magnezij te vitamin B6

 

Cronobiane linija proizvoda preporuča se osobama kojima fali melatonina, a oblici melatonina u Cronobiane proizvodima mogu biti u obliku spreja gdje melatonin jako brzo djeluje, u tabletama gdje se oslobađa postepeno tijekom noći uz dodatak magnezija, vitamina D3 i E. 

 Magnezij protiv stresa

Da bi uopće mogli sintetizirati serotonin, potreban nam je magnezij.  On smiruje i ne dozvoljava iscrpljivanje nadbubrežne žlijezde iscrpljujući  rezerve magnezija organizmu. Istodobno i sve stanice u našem tijelu dodatno ga povećano troše. Uz to se izlučuje i urinom pa sve to dovodi do manjka magnezija u organizmu i u konačnici do iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde. To vrlo dobro osjetimo kao povišeni krvni tlak, pojavu ubrzanog  ili nepravilnog srčanog ritma, pojačan umor, pojavu tjeskobe. Suplementacija magnezijem je vrlo bitna u stanjima stresa, no možda još bitnija stavka je koji oblik magnezija  uzimamo u dodacima prehrani te kakva je njegova bioraspoloživost i apsorpcija. Formag je 100% prirodni magnezij iz Mrtvog mora, koji se nalazi u obliku patentirane molekule naziva Hypro-ri®mag. Takav oblik magnezija ima visoku apsorpciju i iskoristivost te se dugo zadržava u organizmu i stanicama što je potvrđeno najnovijim studijama. 

 

„Opći adaptacijski sindrom“

Stres je u stvari fiziološki odgovor adaptacije organizna na novu situaciju koju doživljavamo neugodnom. Pionir u istraživanju stresa Hans Seyle, dao je ovoj reakciji ime „Opći adaptacijski sindrom“ ( SGA, GAS). Mehanizam stresa regulira nadubrežna žlijezda s izlučivanjem adrenalina koji nam daje snagu  i kortizola koji  “popravlja”  štetu u prvoj fazi. Ako stres traje, nakupljaju se visoke doze kortizola u organizmu , padaju razine serotonina i dopamina koje štetno utječu na imunitet, metabolizam šećera i masti, spavanje i na kraju funkciju živčanog sustava. Ukoliko se stres nastavlja i traje dugi period razine serotonina i dopamina potpuno padaju, a ubrzo zatim i razine kortizola te dolazimo do burn-outa.

Stresne situacije ne možemo izbjeći, ali na razinu stresa možemo utjecati. Uredni obroci tijekom dana, redovita fizička aktivnost koja nije u kasnim večernjim satima, odlazak na počinak prije ponoći i izbjegavanje plavog svjetla ( zasloni telefona, računala..) barem dva sata prije odlaska u krevet temelj su dobrog oporavka.  Ciljana suplementacija je potrebni vjetar u leđa.