Stručni simpozij u organizaciji tvrtke Ro.Ra. Natura a u suradnji s tvrtkom Pileje i našim hrvatskim stručnjacima održan je 04.11. 2017. u hotelu Dubrovnik.

Prisustvovali su liječnici, farmaceuti, nutricionisti iz cijele Hrvatske na što smo jako ponosni. Naša želja bila je približiti zdravstvenim djelatnicima bitnost zdravlja našeg mikrobioma kroz niz predavanja koja su pokrila i period trudnoće, rođenja djeteta pa sve do odrasle dobi te treće životne dobi. Željeli smo ukazati kako možemo spriječiti, kroz zdravlje mikrobioma, tegobe i oboljenja u kasnijoj životnoj dobi.

 

U nastavku možete pogledati kratke sadržaje predavanja kao i tko su bili naši predavači od dr. Stribora Markovića. do prof. Jovačevića, dr. Šimurine te francuskih predavača Dr. Chosa i Dr. Holowacz.

Sažetak STRUČNOG SIMPOZIJA 04.11.2017.

 

NAZIV: Klinička individualizirana fitoterapija i mikronutricija u liječničkoj i ljekarničkoj praksi

TEMA: Prvih tisuću dana ključnih za zdravlje djeteta i budućeg odraslog čovjeka

 

Organizator : Ro.Ra. Natura

 

Stručni skup se sastoji od 5 dijelova i 5 predavača, trajanje svakog dijela je od 30-45 min.

 

Teme i predavači:

IMG_2956

  1. Didier Chos -tvrtka Pileje: Propusnost crijeva

Utjecaj crijeva na cjelokupno zdravlje čovjeka – dr. Didier CHOS

Znanstvena dostignuća u zadnjih 15 godina otvaraju nam mogućnost za primjenu “individualizirane prehrane”.

Posljednji stadij već pomenute personalizacije prehrane jest personalizirani izbor namirnica što nam je omogućilo sekvencioniranje ljudskog genoma i recentna  dostignuća vezana za znanstveno upoznavanje  mikrobioma u crijevima. Mikrobiom u crijevima smatramo zasebnim organom koji je svojstven i razlikuje se od osobe do osobe , čine ga 100 000 milijardi bakterija i mikroorganizama koji su prisutni cijelom dužinom našeg probavnog sustava i u stalnoj je interakciji sa unešenom hranom i ljudskim organizmom.

Odnos između genoma i mikrobioma u crijevima, odnosno znanstveno proučavanje  utjecaja gena na prehranu nazivamo nutrigenetika , a nutrigenomika jest znanstveno proučavanje prehrane na aktivnost gena.

Ovakav, vrlo napredan pristup, omogućava nam odabrati prehranu prilagođenu specifičnim potrebama svakog pojedinca i to u cilju poboljšanja njegovog zdravlja općenito, ali isto tako u cilju prevencije nekih kroničnih bolesti koje su usko vezane uz prehranu (bolesti krvožilnog sustava, osteoporoza, povišeni kolesterol).

Budućnost će nam uskoro donijeti individualizirane profile prehrane koji su prilagođeni genomu i mikrobiomu u crijevima svakog pojedinca.

Već danas je moguće, zahvaljujući naprednim istraživanjima na području mikronutricije, napraviti vezu između jednostavnog ili složenog funkcionalnog problema i nutritivnih i funkcionalnih bioloških markera. Vodeći se ovim pretpostavkama sve je češći slučaj da svojim pacijentima predložimo individualiziranu korekciju mikrobioma u crijevima.

Individualizirana korekcija mikrobioma u crijevima podrazumijeva preporuku onih probiotičkih sojeva koji su prilagođeni svakom pojedincu, ili preporuku cikatrizanata mukoze u crijevima i svakako individualiziranu prehranu kao npr. “model poštede” u slučaju iritabilnog kolona.

Indikacije su zaista mnogobrojne : funkcionalni problemi crijeva, učestale infekcije, alergije, debljina i kardio-metaboličke komplikacije, anksiodepresivna stanja, fibromijalgije, kronični umor…

  1. Dr. Sophie Holowacz- tvrtka Pileje : Nasađivanje i uloga mikrobioma tijekom trudnoće i ranog djetinjstva

Evolucija mikrobioma u crijevima kod djece i njegov utjecaj na zdravlje

Kolonizacija gastrointestinalnog trakta bakterijama smatra se ključnim procesom našeg životnog ciklusa, interakcije mikrobiom-domaćin imaju vrlo velik utjecaj na ljudsko zdravlje i razvoj bolesti u budućnosti.

Mikrobiom u crijevima nastaje progresivno da bi svoju potpunu zrelost dosegao u 2-3 godini života. Prema recentnim studijama ova kolonizacija koja započinje rođenjem, kako je opisano u stručnoj literaturi, u stvari započinje već u maternici. Razvoj novih metoda bakterijske kvantifikacije omogućila je da se uoči prisustvo mikro organizama u niskim količinama u plodnoj vodi, membranama fetusa, pupkovini i placenti ukoliko ne dođe do rupture membrane. Žive bakterije su također bile izolirane u mekonijumu zdrave djece koja su rođena carskim rezom. To ukazuje da su crijeva fetusa već bila kolonizirana bakterijama koje su vjerojatno putem placente prešle iz crijeva majke. Utjecaj ovakve kolonizacije bakterija i njegov utjecaj na novorođenče do danas nije  razjašnjen i zato smatramo da je rođenje pravi trenutak pucanja. Iz okruženja vrlo niske bakterijske gustoće fetus se odjedanput nalazi  u okruženju vrlo bogatom mikro organizmima. Crijeva novorođenčeta u tom trenutku koloniziraju one vrste bakterija koje se nalaze u neposrednom okruženju. Progresivno naseljavanje mikrobioma tijekom prve 2 do 3 godine života odvija se po već relativno dobro organiziranoj shemi. Tijekom tog perioda mnogi faktori kao što su način poroda (prirodan ili carski rez), gestacijska dob, prehrana (dojenje ili zamjensko mlijeko, uvođenje krute hrane u prehranu, komplementacija probioticima ), higijena ili eventualne medicinske terapije (terapija antibioticima uglavnom) utjecati će na formiranje flore u crijevima, a na dulje staze i na rizik od razvoja bolesti.

Danas se mikrobiom u crijevima smatra zasebnim organom čiji kompleksni ekosustav sudjeluje u brojnim probavnim i fiziološkim funkcijama u našem organizmu. Ukoliko kod trudnice dođe do narušavanja flore u crijevima (disbioze) vrlo je vjerovatno da će novorođenče imati predispoziciju ka upalnim i infektivnim bolestima crijeva, sklonost alergijama i debljini. Modulacija mikrobioma u crijevima kod novorođenčadi otvara nove terapeutske mogućnosti prevencije nekih bolesti kod male djece ali i adolescenata i odraslih osoba. Znanstveno je dokazano da neki probiotički sojevi pozitivno djeluju na prevenciju ili liječenje dijareje, respiratornih infekcija ili atopijskog dermatitisa

IMG_2959prof. dr. sc. Milivoj Jovančević : Uloga mikrobioma na promjenu učestalosti određenih bolesti u djece i odraslih

U predavanju će biti riječi o varijacijama mikrobioma i njihovom utjecaju na razvoj imunosnog i neurološkog sustava djece. Poseban osvrt će se dati na utjecaj nepovoljnih okolišnih čimbenika na rani rast i razvoj- na utjecaj kemijskih toksina.

  1. Dr. Helena Šimurina : Uloga probiotika u zaštiti zdravlja odraslog čovjeka

IMG_2963

U i na ljudskom tijelu živi 100 bilijuna mikroorganizama u dinamičnom suživotu s domaćinom. Drugim riječima 70-90% svih stanica u našem tijelu uopće nisu ljudske.

Tako u našem probavnom sustavu živi dinamičan ekosustav mikroorganizama koji nazivamo mikrobiota. Milijuni godina evolucije odabrale su mikroorganizme koji žive u našim crijevima ne čineči štetu nego dapače sudjeluju u metabolizmu, imunitetu te utječu na kognitivni život svog domaćina. Mikrobiota se danas smatra jednim od vitalnih organa.

Bebe već u maternici prekopupkovine i plodne vode dobiju prve mikroorganizme od majke, a daljnje naseljavanje i razvoj raznolikosti mikrobiote događa tijekom rođenja i u prvim godinama života te s oko 3 godine mikrobiota postaje kao u odraslih osoba. Kod zdravih odraslih pojedinaca mikrobiota je stabilna, bogata i raznolika, s mnogobrojnim komunikacijskim i suradničkim mrežama između različitih vrsta mikroorganizama i između mikroorganizama i domaćina. Raznolikost mikrobiote čini ju otpornijom i stabilnijom na vanjske nokse. Mikorbiota teži homeostazi, odnosno održava svoju raznolikost i ravnotežu među različitim vrstama mikroorganizama – zdrava mikrobiota pokazuje dobru otpornost prema kraćim, akutnim izvanjskim utjecajima (promjene u prehrani, upotreba antibiotika…). No, dugotrajniji negativni utjecaji (loša prehrana, puno antibiotika, stres..) dovode do stanja disblansa, gubitka raznolikosti što nazivamo disbioza.  Dsibioza i posljedično povećana propusnost crijeva, te utjecaj disbioze na promjene u  metabolizmu i imunitetu domaćina dovode do pojave mnogih bolesti.

Starenjem pojedinca također dolazi do gubitka raznolikosti mikroorganizama i disbioze –  pada broj antiinflamatornih vrsta bakterija, a raste broj patogenih i proinflamatornih vrsta bakterija Osim toga kod starijih osoba  dolazi do pada broja CD3, CD4 i CD8 te do porasta proizvodnje proupalnih citokina što uz povećanu propusnost crijeva i disbiozu dovodi do povećane upale u organizmu i razvoja kroničnih bolesti, a ujedno osjetljivost na pojavu autoimunih bolesti.

Zadnjh 10 gdina istraživanja su povezala disbiozu crijeva s pojavom i većom ušestalošću mnogih bolesti današnjice: pretilost, dijabetes, upalne bolesti crijeva, autoimune bolesti, karcinomi, … Otvaraju se mogućnosti liječenja i prevencije mnogih bolesti upotrebom probiotika i prebiotika, promjenom prehrane, no važna je i edukacija pacijenata i zdravstvenih djelatnika o racionalnom korištenju antibiotika.

 

  1. Dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm. : Terapije ciljanim i specifičnim probiotičkim sojevima u službi zdravlja mikrobioma, slučajevi iz prakse

IMG_2958

Premda se probiotici koriste više od jednog stoljeća, tek smo razvojem eksperimentalnih metodologija shvatili različitosti načina na koji oni utječu na ljudsko zdravlje. Prva razina djelovanja je kompetitivnost s pategonim mikroorganizmima pomoću bakteriocina, stoga neke probiotičke sojeve koristimo za djelovanje protiv raznih vrsta roda Candida ili bakterija iz obitelji Enterobacteriaceae. Probiotički sojevi se razlikuju u specifičnost antagonističkog djelovanja na pojedine skupine patogenih mikroorganizama i njihov odabir u kliničkoj praksi treba pratiti poznavanje tih mehanizama. Druga razina djelovanja je utjecan na imunološki sustav. Mikrobiom i probiotici djeluju na Th1, Th2, Th17 i regulatorne T limfocite na različite načine. Uobičajen je način praćenja pomoću specifičnih citokina, primjerice iterferona gama za Th1, interleukina 4 za Th2 i interleukina 10 za regulatorne limfocite. Probiotički sojevi razlikuju se u magnitudi i mehanizmu djelovanja na ove dijelove imunološkog odgovora stoga praktična se racionalna preporuka probiotika temelji na takvom njihovom svojstvu. Primjerice, u prevenciji respiratornih infekcija koristit ćemo probiotičke sojeve koji djeluju na Th1 sustav. Kod iritabilnog kolona za odabir je potrebno poznavati pod tip, pa će kod iritabilnog kolona s proljevom ili izmjenama proljeva i zatvora biti potrebno odabrati tip sojeva koji povećavaju aktivnost reuglatornih T limfocita i interleukina 10. Poznavanje mehanizma djelovanja ključno je za ispravnu, racionalnu i ciljanu preporuku.